Što je gripa? Gripa je akutna virusna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi gripe tipa A, B i C. Najčešće se pojavljuje sezonski, u zimskim mjesecima (od prosinca do travnja), u manjim ili većim epidemijama.

Epidemija i pandemija gripe Tijekom epidemije gripe očekuje se da će oboljeti otprilike 10 % odraslog stanovništva i 30 % djece. Virusi gripe neprestano mutiraju, a kada dođe do značajnih promjena virusa, može se pojaviti pandemija, globalna epidemija koja zahvaća veliki broj ljudi.

Simptomi gripe Gripu karakterizira nagli početak bolesti s izraženim simptomima:

• Visoka tjelesna temperatura (> 38 °C)


• Zimica, tresavica


• Opća slabost i malaksalost


• Glavobolja


• Bolovi u mišićima i zglobovima


• Kašalj


• Curenje i začepljenost nosa

Najčešće komplikacije uključuju upalu pluća kod odraslih i upalu srednjeg uha kod djece, dok kod kroničnih bolesnika može doći do pogoršanja osnovne bolesti.

Što učiniti ako obolite od gripe? Ako razvijete simptome gripe, preporučuje se:

• Mirovanje i izbjegavanje fizičkog napora


• Povećan unos tekućine (čajevi, prirodni sokovi, voda)


• Snižavanje temperature tuširanjem u mlačnoj vodi, hladnim oblozima te antipireticima (lijekovima za sniženje temperature) poput paracetamola i ibuprofena


• Konzultacija s liječnikom obiteljske medicine u slučaju potrebe


• Pridržavanje liječničkih uputa


• Lagana prehrana i izbjegavanje alkohola


• Poseban oprez kod djece, trudnica i kroničnih bolesnika

Antivirusni lijekovi dostupni su samo na preporuku liječnika te su najučinkovitiji ako se primijene unutar prvih 48 sati od početka simptoma.

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć? Hitna medicinska pomoć potrebna je u slučaju:

• Otežanog disanja i kratkoće daha


• Jake boli u prsima ili trbuhu


• Iznenadne vrtoglavice, smetenosti


• Učestalog povraćanja


• Povratka simptoma nakon privremenog poboljšanja

Tko je u povećanom riziku od komplikacija gripe?

• Osobe starije od 65 godina


• Trudnice i dojenčad mlađa od 6 mjeseci


• Kronični plućni i srčani bolesnici


• Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom


• Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom


• Kronični bubrežni bolesnici, bolesnici koji boluju od bolesti jetre


• Osobe mlađe od 19 godina na dugotrajnoj terapiji salicilatima

Mjere prevencije Kako biste smanjili rizik od zaraze virusom gripe, preporučuje se:

• Redovito prozračivanje prostora


• Pranje ruku sapunom i vodom ili dezinfekcija alkoholnim sredstvom


• Pravilna higijena dišnih puteva (prekrivanje usta i nosa pri kašljanju i kihanju, odlaganje maramica u otpad, pranje ruku nakon kihanja i kašljanja)


• Izbjegavanje kontakta s oboljelima


• Ostanak kod kuće 24 sata nakon normalizacije tjelesne temperature

Kako bi se smanjilo širenje gripe unutar obitelji, oboljela osoba može nositi zaštitnu masku, posebno ako su prisutni članovi obitelji s povećanim rizikom od komplikacija. Nošenje maski kod zdravih osoba te izbjegavanje okupljanja ne pružaju značajan učinak u smanjenju učestalosti gripe.

Cijepljenje – najučinkovitija zaštita od gripe

Cijepljenje je najbolja mjera prevencije gripe. Mogu se cijepiti djeca starija od 6 mjeseci i odrasli, a posebno se preporučuje rizičnim skupinama:

• osobama starijima od 65 godina,


• kroničnim bolesnicima, uključujući djecu,


• osobama sa smanjenim imunitetom zbog bolesti ili terapije (npr. onkološki bolesnici, osobe na kemoterapiji),


• zdravstvenim djelatnicima,


• osobama koje skrbe o bolesnicima.

Najbolje je cijepiti se prije početka sezone gripe, no cijepljenje je korisno i tijekom epidemije. Za razvoj zaštite potrebno je otprilike dva tjedna, dok kod osoba koje se cijepe redovito svake godine imunitet može razviti i u kraćem roku (oko tjedan dana).

Preboljena gripa ne osigurava zaštitu za sljedeću sezonu jer se virus stalno mijenja. Zbog mogućeg gubitka zaštitnih protutijela i promjena u virusnim sojevima, preporučuje se cijepljenje svake godine.